Auto industrija je vrlo važna kako za pojedinca, tako i za svetsku ekonomiju. Sa jedne strane postoji rastuća potreba modernog čoveka za transportnim sredstvima, a sa druge strane dobija na važnosti i sama njihova aktivnost proizvodnje vozila. Od kondicije i razvijenosti auto industrije zavise radna mesta, standard stanovnika, a neke države su skoro u potpunosti zavisne od nje..
Kakva je sudbina auto industrije? Kakvi će biti automobili sutrašnjice? Ova pitanja nisu samo retorička, o nima se dosta razmišlja, i još nije dat jedinstven i konačan odgovor.
Faktori koji determinišu razvoj auto industrije
Razvoj auto-indsutrije zavisi od nekoliko faktora, a najvažniji su:
- Demografske promene - rast svetskg stanovništva i potražnje za automobilima
- Urbanizacija - rast gradova i urbanih područja
- Klimatske promene
- Kraj fosilnih goriva
Rast stanovništva
Svetsko stanovništvo godišnje poraste za oko 70 miliona ljudi. Raste stanovništvo a raste i potreba za prevoznim sredstvima. Raste i standard i sve više ljudi može da priušti sebi automobil. Zemlje koje danas imaju nizak standard postaju sve bogatije, i stanovnici tih država kupuju sve više i više automobila. Fabrike automobila moraće da prširuju svoje kapacitete kako bi odgovorile na povećanju potražnju.
Urbanizacija
Sve više ljudi žive u gradovbima. Prema podacima Ujedinjenih nacija oko 54 % svetskog stanovništva je urbano a do 2050 očekuje se da taj procent naraste na 65 %. Posledica - gužve u gradovima, zagađenje, nedostatak parking prostora.
Klimatske promene
Klima se menja, iako u to ne veruju baš svi, prosečna godišnja temperatura se povećala, merodavni stručnjaci procenjuju da će ona do 2050 biti veća za 1,5 stepen, a to je mnogo. Razlog je povećevanje koncentravcije CO2 i drugih gasova koji stvaraju efekt staklenika. Za veliki deo ovih gasova odgovorni su vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, i treba voditi računa da se one koliko mogu ograniče. Već su donesene nekoiko međunarodnih rezolucija koje imaju za cilj smanjivanje količine CO2 i drugih štetnih gasova u atmosferi. Auto industrija mora da vodi računa i da prati sve strože standarde.
Fosilna goriva nisu neiscrpna
Nafta je ovih dana pojeftinila, ali to ne znači da će tako i da ostane. Očekuje se da se rezerve nafte smanjuju i cene da rastu. Nove tehnologije uspevaju da odlože taj kraj, što nam daje još vremena da se prilagodimo. Naravno, točkovi ne smeju da stanu, i već sada mora da se razmišla šta posle ere fosilnih goriva.
Kakav će biti automobil budućnosti?
Imajući sve ove faktore u vidu, foto-robot automobila budućnosti se nazire. On treba da bude manji, lakši, štedljiviji, okretniji, sa dobrim manevarskim sposobnostima, da ne zagađuje okolinu, da bude pouzdan. Za saobrađaj kroz grad su bolji manji autmobili. Mali volumen je daje veću fleksibilnost u probijanju kroz gradsku gužvu i lakše nalaženje parking mesta. Taksisti i rent-a-car agencije koje posluju u velikim gradovima to najbolje znaju.
Pravci razvoja
Kako odgovoriti na sve ove zahteve? Nema jedinstvenog odgovora, još se nije stiglo do „Svetog Grala“. Navodino samo neke pravce razvoja i koncepte (po našem mišljenju najrealnije) na kojima se danas radi i koje mogu da dovedu do automobila budućnosti.
- Poboljšavanje efikasnosti postojećih vozila
- Automobili na biomasu (biodizel i etanol)
- Električni automobili
- Hibridna vozila ili „plug-in“ hibridi
- Automobili na hidrogen (tj. Vodonik - H2)
Poboljšanje efikasnost motora i vozila
Današnji automobili su daleko od idealnih i mogu da se poboljšavaju. Povećava se efikasnost motora sa unutrašnjim sagorevanjem, kako bi se smanjila potrošnja, tako da se nekadašnjih preko 10 litara benzina na 100 km, savremeni automobili troše ispod 4-5 l/km. Zasluge za to pripadaju novim tehnologijama: direktno ubrizgavanje goriva u cilindre pod kontrolom kompjutera, bolji prenos, efikasniji pneumatici, bolja aerodinamika i još dosta toga.
 |
| Primer automobila sa "malom" potrošnjom goriva |
Ispituje se upotreba novih materijala za šasije, kao što su karbonska vlakna. Ovi materijali su daleko lakši, jači i sigurniji od čeličnih legura. Težina vozila može da se smanji čak za 60 %. Negativna strana - skupo je, cena ovih automobila počinju od 100 000 dolara. Zato se karbonska vlakna danas se koriste samo u bolidima Formule 1 i još nekim luksuznijim sportskim modelima. Druga slabost je što ne može da se reciklira za razliku od čelika i aluminijuma.
 |
| BMW sa šasijom od karbonskih vlakana |
Automobili na etanol i biodizel
Pre par godina je izgledalo da je ovo dobitno rešenje. Ideja je bila da se kukuruz, soja i druge biljne vrste, iskoriste za dobivanje goriva, biodizel i bio etanol. Ali kao posledica se javilo poskuplenje hrane u svetu. Umesto za ljude, žitarice su išle za automobile. Sjedinene Američke Države su subvencionirale cene kukuruza za proizvodnju biodizela, što je dovelo do poskuplenja kukuruza u svetu, tako da siromašni Meksikanci nisu mogli da priušte sebi tradicionalne tortilje od kukuruza. Pod tim pritiskom, vlade su rešile da ograniče procenat žitarica koje se koriste za gorivo. Uspešna je možda samo priča u Brazilu, gde se iz šećerne trske proizvodi etanol, ali Brazil ima nepregledna i plodna polja koja dozvoljavaju intenzivno gajenje, a to je teško primenljivo na drugim mestima.
Električni automobili
 |
| Električni automobil |
Velike se nade polažu u električne automobile ali ne ide sve po planu. Svakako da su ovi automobili štedljiviji, ne zagađuju okolinu, ali imaju i dosta negativnih strana, Skupi su, nema dovoljno stanica za punjenje, još nije rešen problem sa baterijama koje su nepouzdane, teške, i još nemaju dovoljan kapacitet. Ali nije se stalo sa njihovim razvojem, ulaže se dosta, i očekuje se napredak.
Hibridna vozila ili „plug-in“ hibridi
Kod ovih automobila se kombinuju elektromotori sa manjim benzinskim motorom. Osnovnu snagu daju elektromotori koji crpe snagu iz baterija, a kada se baterije isprazne, onda se aktivira benzinski motor koji ih puni. Ovi automobili poseduju sisteme koje pri kočenju i ubrzavanju pretvaraju tako stvorenu kinetičku energiju u struju. Potrošnja je drastično manja, ali ostaje problem baterija i visoke cene.
Automobili na hidrogen
Kao gorivo koristi se vodonik, koji sagoreva u takozvaniim gorivnim ćelijama. Tu se odvija hemijska reakcija između vodonika i kiseonika, i dobija struja i voda. Ova struja pokreće motor. To znači da nema izduvnih gasova. Tojota je već izbacila i serijski automobil na vodonik - Mirai.
 |
| Toyota Mirai - prvi serijski automobil na hidrogen |
Sa jednim punjenjem vodonika ovaj automobil može preći 650 km. Tojota planira da počne sa manjim serijama pošto se radi o novoj tehnologija, i treba pažljivo da se testira. Negativna strana - nedostak stanica za punjenje vodnikom, i velika cena automobila (Mirai košta.80 000 dolara)
.
Zaključak
Ovo su samo neke od ideja, ima ih još, manje ili više futuristički, kao što su vozila na sunčevu energiju, vozila kojima upravlja kompjuter i gde je vozač višak (samo treba ubediti ljude da povere volan kompjuteru), vozila iz 3D štampača-svako će moći da proizvede svoj automobil ili moped, i još puno toga. U tekstu smo obradili samo neke primemere koji imaju najrealnije šanse za uspeh.
 |
| Automobil bez vozača kompanije Google |
Važno je reći da auto-industrija nema jedinstven odgovor, postoji više vizija, i radi se u više različitih pravaca. U SAD se na priemr, više voze hibridni automobili, u Evropi se više radi na poboljšavanju efikasnosti i uvođenje elektronike u vozila, Japanci razvijaju vozila na hidrogen. Svaka od ovih solucija ima svoje pozitivne i negativne strane. Još se ne zna šta će pobediti, a možda je rešenje neka kombinacija svih navedenih rešenja.
Naslovna slika: https://unsplash.com/photos/cars-parked-on-parking-lot-during-daytime-9evmIoRN7aA